Što je napadaj panike?
Ukoliko ste doživjeli napadaj panike, vjerojatno nikada nećete zaboraviti to iskustvo.
Napadaj panike je nagli i neočekivani osjećaj izrazite nelagode i straha praćen tjelesnim promjenama poput ubrzanog rada srca, ubrzanog disanja, znojenja dlanova, osjećaja omaglice u glavi itd. Toliko je intenzivan i zastrašujući da se često pojave misli poput “Doživjet ću srčani udar”, “Umrijet ću”, “Onesvijestit ću se”, “Poludjet ću”. A ono što je možda najgore, imamo osjećaj kao da nikad neće prestati.
Koliko su napadaji panike česti?
Prema istraživanjima vodećih svjetskih zdravstvenih organizacija 1 od 3 osobe je iskusila barem jedan napadaj panike u životu. 1 od 10 osoba ih ima barem jednom godišnje. 3 od 100 osoba razvije panični poremećaj u kojem, osim učestalih paničnih napadaja, postoji i konstantan strah da će se panični napadaj opet dogoditi.
Koliko je napadaj panike opasan?
Unatoč intenzivnom strahu, najčešće od toga da ćemo umrijeti ili da će nam se nešto strašno dogoditi, do sada nema zabilježenog niti jednog slučaja smrti, srčanog udara, nesvjestice ili stanja psihoze direktno od posljedica napadaja panike.
Zašto je to tako? Zašto naš um misli da smo u stvarnoj opasnosti i zašto se u našem tijelu to očituje stvarnim i intenzivnim simptomima? Napadaj panike je navala velike količine adrenalina kao normalna i urođena reakcija tijela na neposrednu opasnost. Ta ogromna količina adrenalina tjera naše srce da brže kuca, pluća da ubrzaju disanje, širi krvne žile u velikim mišićima u nogama i rukama kako bi nam omogućila da se borimo ili pobjegnemo (fight or flight) i šalje puno krvi u mozak kako bi što prije donijeli što bolju odluku da se zaštitimo. To su ti stvarni i intenzivni simptomi koje osjećamo i prirodno je i normalno da naš mozak u tom trenutku pomišlja sve te misli i da stvarno u njih vjeruje.
Zašto se napadaj panike pojavi?
Reakcija u tijelu kao što je napadaj panike je evolucijski bila vrlo korisna u životno ugrožavajućim situacijama, onda kada postoji prava opasnost. Ta navala adrenalina bi se potrošila u borbi ili bijegu od neke opasnosti i tjelesni simptomi bi se smanjili ili nestali. Također, mozak nikada ne bi ni došao do razmišljanja i promišljanja o tome što se događa. To je, naravno, i dalje korisno kada bismo se, na primjer, našli u situaciji u kojoj nas netko napada nožem. Međutim, ono što se kod napadaja panike danas dogodi je pogrešna percepcija opasnosti. Naše tijelo pusti ogromnu navalu adrenalina kada nema stvarne životne ugroze i kada ga ne možemo potrošiti u borbi ili bijegu. Zato tijelo obuzmu svi ti simptomi i ne zna što bi sa svom tom energijom. Mozak krene te promjene doživljavati kao opasne jer ne vidi vanjsku opasnost. Mozak zato percipira još više opasnosti pa simptomi postaju još intenzivniji i tako ukrug.
Koliko napadaj panike traje?
Iako u tom trenutku, kada doživljavamo napadaj panike, imamo dojam da nikad neće prestati ili da će se dogoditi nešto strašno, on ipak ima ograničeno vrijeme trajanja.
Trik je u tome da zalihe adrenalina nema beskonačno. Štoviše, ima ga dovoljno za maksimalno 20-30 minuta poticanja takvih simptoma u tijelu i onda se potroši i oni se neminovno krenu smanjivati. Znači, bez da smo mi išta napravili, napadaj panike uvijek prođe i tijelo se vrati u stanje prije napadaja. To je upravo i razlog zašto se od napadaja panike ne može umrijeti, doživjeti srčani udar ili “poludjeti”.
Kako pristupiti napadaju panike koristeći tehnike kognitivno bihevioralne terapije?
Ono što ja radim sa svojim klijentima, koji pate od napadaja panike, je rad na promjeni misli i smanjenju straha od tih tjelesnih simptoma korištenjem tehnike zvane bihevioralni eksperiment. Također, skupa radimo hijerarhiju situacija koje izazivaju strah od pojavljivanja napadaja panike i radimo plan za izlaganje tim situacijama. To služi tome da klijent iskustveno osjeti da se ti simptomi neminovno krenu smanjivati kada se adrenalin potroši. Uz to radimo i vježbe abdominalnog disanja i progresivne mišićne relaksacije kako bismo naučili dovesti tijelo u stanje opuštenog načina funkcioniranja radi smanjenja sveopće napetosti, ali i kao pomoć u situacijama kojih je klijenta strah. Sva istraživanja pokazuju da je kognitivno bihevioralna psihoterapija vrlo učinkovita u rješavanju problema poput paničnih napadaja. Ukoliko si se pronašao unutar ovog teksta, prijavi se za prvi susret i napravi prvi korak u tome da si pomogneš.
